Pohvala melankoliji prvenstveno je povijesnoumjetnička studija o prikazima melankolije u zapadnome društvu. Međutim, svojom dubinom ona uvelike nadmašuje puku analizu motiva i prerasta u filozofsku knjigu o tom duševnom stanju koje je uvijek izmicalo svakoj emocionalnoj klasifikaciji. U knjizi autor u nizu poglavlja analizira kako se u zapadnoj umjetnosti, počevši od možda najpoznatijeg primjera, Dürerove […]

  Alegorija i ideologija kapitalno je djelo u kojem poznati američki teoretičar književnosti zagovara revitalizaciju alegorije kao dijalektičkog pristupa tumačenju kulturnih proizvoda. Na metodološkim zasadama Origenova četverorazinskog modela alegorije i gremasovske semiotike provučenima kroz prizmu marksizma i psihoanalize, Jameson razvija interpretacijski model pomoću kojega locira i iscrpljuje heterogena značenja koja se odražavaju u svakom tekstu. […]

Stres i sloboda tiskano je izdanje predavanja koje je Peter Sloterdijk održao na poziv zaklade Friedrich Naumann, a u kojemu kroz čitanje odabranih autora Sloterdijk ukazuje na vezu između društvenih odnosa i promišljanja slobode. Točnije, Sloterdijk tvrdi kako filozofska misao o slobodi, ako se pod time uzme aristotelovsko određenje mišljenja kao čuđenja zašto nešto jest, […]

  Popis stanovitih gubitaka nagrađivane njemačke autorice Judith Schalansky zbirka je dvanaest priča o izgubljenim stvarima. Bilo da se radi o tihooceanskom otoku, izumrloj vrsti tigra, gospodskoj vili ili Sapfinim stihovima, autorica zamišlja posljednje trenutke tih bića dovodeći ih u svezu s likovima čija su nastojanja usmjerena tomu da ih spase od zaborava. Na taj […]

  U knjizi Priznanje: europska povijest jedne ideje Axel Honneth istražuje razvoj jednoga od ključnih pojmova moderne političke filozofije u različitim europskim misaonim tradicijama i utjecaj njihove društvene situacije na razlike u njegovu shvaćanju. Značajni su europski mislioci pod općenitom idejom priznanja (Anerkennung, reconnaissance, recognition) kao uvažavanja drugih pojedinaca promišljali uvjete postojanja političke zajednice, ali […]

  Današnje je društvo, tvrdi Han, društvo pozitiviteta, prezasićenosti, proizvodnje, ukratko društvo uspjeha. Ono je pod utjecajem robnog oblika proizvodnje učinilo sve aspekte života providnim i mjerljivim, podvrgnulo ih diktatu uspješnosti, pri čemu negativitet svojstven životu gubi na snazi – a „ono što je isključivo pozitivno je beživotno.“ Živo sadrži u sebi protuslovlje i po […]

  Istraživanje o modusima života: jedna antropologija Modernih teorijski je priručnik za radikalan istraživački program. U njemu predlaže zamijeniti tradicionalne binarne opreke politike i znanosti, prirode i kulture modusima života, interpretativnim ključevima s vlastitim uvjetima istinitosti. Oslanjajući se na teoriju mreže aktera, gremasovsku semiotiku i filozofiju Whiteheada, Jamesa i Serresa, Latour opisuje kako tehnika, metafizika, […]

  Psihê: kult duša i vjera u besmrtnost u Grka jedan je od klasika kulturne i religijske povijesti. U njemu Erwin Rohde na temelju obimne građe i filološkom minucioznošću iznosi razvoj grčkih vjerovanja o duši i besmrtnosti od homerskoga doba do kasne antike, ukazujući na složenu dinamiku između lokalnih vjerovanja i općehelenskih književnih i religijskih […]

Nakon antičkog Rima, drugi svezak Povijesti privatnog života, pod uredničkom paskom Georgesa Dubyja, upoznaje nas s privatnosti europskog srednjovjekovlja i renesanse. Prolazeći kroz dokumente, umjetnost i nekadašnje nastambe ljudi toga doba, skupina eminentnih francuskih povjesničara opisuje nam kako su se oblikovale plemićke obitelji rane Francuske, pruža uvid u živote i stavove stanovnika renesansnih, talijanskih trgovačkih […]

    Sfere I: Mjehuri prvi su dio trilogije u kojoj Sloterdijk preispisuje povijest zapadne misli i nudi odgovor na to što je čovjek polazeći od bogate metaforičnosti prostora. Umjesto privilegiranja vremena kao dimenzije unutar koje se razvija ljudska egzistencija, Sloterdijk, poput geometra, opisuje kružnice ljudske egzistencije. Prvi svezak iznosi kako na mikrorazini (razini „mjehura“) […]

  Han u svojemu eseju Društvo umora polazi od jednostavne premise: današnjim društvo vlada imperativ „trebati“. Za razliku od disciplinarnog društva zabrane koje, Hanovim riječima, stvara „luđake i kriminalce“, današnje društvo uspjeha stvara „depresivce i gubitnike“. Subjekt uspjeha neprestance je izložen zahtjevu za unaprjeđenjem, nadilaženjem samoga sebe, maksimizacijom svojega učinka, što dovodi do sindroma sagorijevanja […]

  Knjiga Prozirnost zbirka je trideset i devet eseja u kojima Marek Bieńczyk na zadivljujući način isprepliće elemente književno-povijesne, esejističke i filozofske poetike. Na tragu europske humanističke misli, Bieńczyk u Prozirnosti nastoji raščlaniti termin „transparentnost“ koji se u poljskoj (a i u hrvatskoj!) javnosti pojavio krajem devedesetih godina prošloga stoljeća. Transparentnost kao neopozivo načelo javnoga […]

Knjiga “Politike prirode” svojevrsni je nastavak Latourova ranijeg djela “Nikada nismo bili moderni” i prvo autorovo veće djelo na temu političke ekologije.  U knjizi Latour dekonstruira moderne opreke poput prirode i društva, vrijednosti i činjenice kako bi pokazao kako suvremena ekologija i politička praksa ne mogu riješiti aktualne ekološke krize upravo zbog toga što njihovo […]

Dok se u okvirima sferologije Sloterdijk intenzivno bavi na mikrorazini intimnošću ljudske egzistencije, na makrorazini učincima globaliziranja, u polisferičnome ustroju izričito se, pak, ispituje medijska konstrukcija stvarnosti. Sve to upućuje na obrat u razumijevanju čovjeka. Nije riječ više o kantovski postavljenome subjektu transcendentalne svijesti koji prostor uspostavlja iz kategorija i pojmova vremenski konstituiranoga opažaja objekata […]

„Filozofija se nikada ne prestaje shvaćati kao umijeće čija su oruđa argumenti, umijeće u koje­mu točno razmišljanje, logička strogoća i preciznost u definiranju imaju važnu ulogu. No značenje tih postupaka filozofije, ukoliko ih prihvaća, shvaćeno je, prije svega, kao namjera postizanja procvata ljudskih života. A vrednovanje svakoga posebnog argumenta mora se pozabaviti ne sa­mo logičkom […]

Svaki ljudski jezik ocrtava drukčiju kartu svijeta. Ima neke životvor­ne odštete i naknade u krajnjoj gramatičkoj zamršenosti onih jezika (pri­mjerice među australskim starosjediocima ili u Kalahariju) čiji govornici obitavaju u materijalnim i društvenim kontekstima oskudice i jalovosti. Svaki jezik – a ne postoje „mali“ ili neznatniji jezici – konstruira skup mogućih svjetova i geografije pamćenja. […]

Naglašavanje “masovnog” karaktera međuratnog europskog fašizma odavno je postalo uobičajena stvar. Već dugi niz godina brojni kritiča­ri tumače fašizam kao fenomen masovnog društva, možda i krajnji izraz masovne politike. Ova studija dekonstruira tu uvriježenu percepciju. U njoj se tvrdi da povezivanje fašizma s masama predstavlja značajnu rede­finiciju pokreta koji je sebe doživljavao i izražavao kao […]

Peti, posljednji svezak Paićeve Tehnosfere razvija autentičnu teoriju dizajna, koja nije tek teorija djelatnosti oblikovanja i uljepšavanja okoline, već način mišljenja koji je sklop između filozofije, teorije kulture, tehnoznanosti i estetike. Ujedno kritika suvremene dizajnerske teorije, Paić ovdje pokušava misliti onkraj spora o ulozi estetske autonomije u funkcionalnosti proizvoda, zastupajući stajalište kako je potrebno iznaći […]

U četvrtome se svesku Paićeve Tehnosfere razmatra pitanje prostora i oprostorenosti u suvremenim uvjetima tehnološkoga društva na primjeru arhitekture, koja je u povijesti filozofije i umjetnosti uvijek imala posebno mjesto s obzirom na njenu vezu s čovjekovom egzistencijom. Autor se na iznimno inventivan način posvećuje interpretaciji ključnih mislioca modernosti koji su tematizirali pitanje arhitekture i […]

Treći svezak Paićeve Tehnosfere poduhvat je u kojem autor ispisuje genealogiju odnosa estetike i umjetnosti polazeći od kibernetičke „slike svijeta“ i slikovnoga obrata (iconic turn). Nadovezujući se na vizualne studije i znanost o slici te u polemici s relevantnim teorijskim paradigmama (hermeneutika, fenomenologija, semiotika), Paić dovodi do krajnjih posljedica dekonstrukciju ideje povijesne svrhovitosti koja vodi […]