Knjiga Nenada Ivića Građanski rat riječi. Književnost i povijest bavi se složenim problemom odnosa literarnosti i izvještavanja o prošlosti. Polazište je knjige u suvremenom problemu literarnosti historiografskog teksta, gdje Ivić kritički sagledava trendove u pisanju o prošlosti, od težnji historiografa za povratkom “stvarnosti” događaja mimo zamki jezičnog i literarnog relativizma, do nastojanja da se prošlost izrazi u mediju književnosti (dokumentarna književnost, svjedočanstva, faction). Uzrok tim tendencijama Ivić prvenstveno smatra prodor globalnog neoliberalnog režima u područje književne produkcije i akademije koji nastoji uniformirati kulturne i znanstvene proizvode i izbrisati regionalne razlike, što se najjasnije očituje u uzdizanju engleskoga kao lingue france, e da bi se takve proizvode lakše moglo monetarizirati. Nasuprot takvim univerzalizacijskim tendencijama, za koje Ivić smatra da zapravo zatiru istinsku kritičku i transgresivnu zadaću znanosti i književnosti, Ivić se zalaže za ponovno suočavanje s ulogom pisma i prakse pisanja pri izgradnji subjektivnosti, za preispitivanje granica koje su nam zadane jezičnom i kulturnom tradicijom prilikom (pre)ispisivanja naše osobne i društvene povijesti, za povijest i književnost čija je zadaća testirati što smo mi sami.
O autoru:
Nenad Ivić je profesor francuske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se antičkom i srednjovjekovnom historiografijom, teorijom, književnošću i glazbom. Dosad je objavio pet knjiga: Domišljanje prošlosti (Zagreb, 1992), Textus. Istraživanja o Amijanu Marcelinu (Zagreb, 2002), Augurium. Gustav Mahler: pustolovina neodgovornog nosača (Zagreb, 2012), Grč Sirene (Zagreb, 2014), Napulj i druga imaginarna mjesta (Zagreb, 2009).