Povijest privatnog života 3: od renesanse do prosvjetiteljstva

 

U ovom svesku Povijesti privatnog života skupina francuskih povjesničara pod vodstvom Rogera Chartiera vodi nas kroz preobrazbe koje pogađaju privatni život na Zapadu u osvit modernog doba. Čitavo razdoblje u znaku je dva značajna povijesna procesa, uspona administrativne monarhije i Reformacije, koji prekrajaju stare odnose između podanika i vladara, svećenika i vjernika. Dok se politika sve više deprivatizira i koncentrira u kraljevskoj osobi („Kralj je progutao čovjeka.“), a religija stavlja sve veći naglasak na osobni odnos s Bogom nauštrb komunitarnog puta prema spasenju, individua nalazi prilike da se okrene prema sebi. Ona se susreće s novim zahtjevima pojavnosti – u društvu u kojemu je vanjština prije svega odraz nutrine – te potrebom za vlastitom intimom, koju prisvaja kroz nove prostore i vjerske i literarne prakse. U toj prijelaznoj fazi od rodovskih struktura srednjovjekovlja do devetnaestostoljetne stroge podjele između privatnog i javnog svjedočimo nestanku starih običaja i nastanku kulturnih obrazaca koji će ostati temeljni do današnjih dana, a čiji je glavni izraz moderna obitelj.

Povijest privatnog života: Od Rimskog Carstva do tisućite godine (sv. I)

Povijest privatnog života (1): od Rimskog Carstva do tisućite godine Phillipe Ariès, povjesničar, medievist, a moglo bi se dodati i pionir antropologije djetinjstva te znameniti pripadnik druge generacije francuskih analista Georges Duby, idejno i konceptualno osigurali su u pentalogiji Povijest privatnog života kapitalno djelo o povijesti zapadne civilizacije kroz gotovo 2000 godina. Taj je veliki projekt proizašao iz metodoločkih mogućnosti i interesa za svakodnevni život, za strukture dugoga trajanja koje je otvarala upravo francuska historiografska škola Anala. Njime se htjelo “rasvijetliti promjene, polagane ili brze, koje su tijekom vremena utjecale na pojam i aspekte privatnoga života” (Duby, Predgovor). Prva knjiga, pod uredničkom palicom Paula Veynea, obuhvaća razdoblje od skoro deset stoljeća povijesti privatnog života, od Cezara i Augusta do Karla Velikog, odnosno dolaska Komnena na prijestolje Konstantinopola. Urednik sveska, povjesničar i arheolog Veyne, cijenjeni stručnjak upravo za razdoblje antičkog Rima, organizirao ga je kao svojevrsno putovanje, koje u razdoblju od gotovo 1000 godina zastaje na nekim postajama i temeljito se obrađuje: tri su postaje kroz pet poglavlja. Prva se bavi Rimskim Carstvom i kasnom antikom, odnosno iz Veyneova poglavlja i Brownova o kasnoj antici razvija se ujedno i povijest prelaska “građanskog čovjeka” u “kućnog čovjeka”. Na drugoj postaji knjiga zastaje u detaljnoj istrazi stambenih prostora koji najbolje osiguravaju kapsule privatnosti (Thébert). Treća iz rakursa privatnosti i njezinih mijena suprotstavlja rani srednji vijek Zapada (Rouche) i Bizant u 10 i 11. stoljeću (Patlagean).

Add to cart