Psihoanaliza

Antiedip (1972.) tvori prvi dio monumentalnog djela dvaju francuskih autora Gillesa Deleuzea i Felixa Guattarija Kapitalizam i shizofrenija. U pokušaju nužne generalizacije, Antiedip se može opisati kao dubinska kritika psihoanalize, radikalna rehabilitacija cjelovite žudnje ili, kako ga je opisao Michel Foucault, kao “uvod u nefašistički život”. Svako od četiri velika poglavlja knjige analizira i kritizira neki od aspekata proizvodnje ludila na Zapadu te onoga što autori nazivaju “familijalizacijom žudnje” u povijesnom razvoju freudovske psihoanalize.

Francuski filozof Gilles Deleuze (1925.-1995.) od ranih šezdesetih godina 20. stoljeća pa sve do svoje smrti napisao je mnoga utjecajna djela iz područja filozofije, književnosti, filma i primijenjenih umjetnosti.

Na rad francuskog semiotičara, filozofa, psihoterapeuta i političkog militanta Felixa Guattarija (1930.-1992.) uvelike je utjecala lacanovska filozofska škola psihoanalize. Najpoznatiji je upravo po suradnji s Gillesom Deleuzeom na knjigama Antiedip, Tisuću platoa i Što je filozofija?

Tisuću platoa (1980), drugi je tom djela Kapitalizam i shizofrenija, koje su u suradnji napisali filozofi Gilles Deleuze i Félix Guattari. To je nesumnjivo njihova najznačajnija politička knjiga u kojoj su iznijeli svoje originalno poimanje pluralizma. Kapitalizam i shizofrenija predstavlja dvostruku kritiku Marxa i Freuda. Prvi tom (Anti-Edip) više se bavio Freudom. Uspostavljajući polje eksperimenta u kojem individua postaje autonomna i nezamjetna, Tisuću platoa omogućuje obnavljanje velikog dijela političke teorije, posebice marksističke misli. Radi se o ideji da se vrijeme ili stvaranje sastoje od kanala protoka, putova oslobađanja i utjecaja na samoga sebe pri čemu individue u nekoj cjelini depersonaliziraju jedna drugu i singulariziraju jedna drugu. Upravo se to dogodilo Deleuzeu i Guattariju.
„Riječ je o jednom od najvažnijih filozofskih djela dvadesetog stoljeća u prijevodu koji je sjajno obavio vrlo tešku zadaću [i koji ] također valja smatrati filozofskim činom.
U suradnji Gillesa Deleuzea i Felixa Guattarija, filozofa i psihijatra, […] nastala su [teorijska] djela, novi problemi i novo pojmovlje koji su duboko obilježili suvremenu filozofiju. [Oni] su proširili i područje za izvođenje prve zadaće filozofije: analize. Njihov je pristup takozvana radikalna horizontalnost, odbijanje hijerarhijskoga mišljenja te [pokušaj u kojem] nastoje misliti procese: formiranje, tjelesnost, mašine, a prije svega žudnju kao socijalnu žudnju. U metaforičkoj redukciji: ne koriste paradigmu stabla s dubokim korijenjem i visokom krošnjom već paradigmu rizoma.“
– iz recenzije Nadežde Čačinovič

Francuski filozof Gilles Deleuze (1925–1995) od ranih šezdesetih godina dvadesetog stoljeća pa sve do svoje smrti napisao je mnoga utjecajna djela iz područja filozofije, književnosti, filma i primijenjenih umjetnosti.
Na rad francuskog semiotičara, filozofa, psihoterapeuta i političkog militanta Félixa Guattarija (1930-1992) uvelike je utjecala lakanovska filozofska škola psihoanalize. Najpoznatiji je upravo po suradnji s Gillesom Deleuzom na knjigama Anti-edip, Tisuću platoa i Što je filozofija?

Antiedip

Tisuću platoa

Kontakt

Korisnički servis