-
Žarko Paić: Tehnosfera II
Polazište Paićeve teorije svijeta u digitalnoj perspektivi označava kritiku tradicionalnog pristupa povijesti tehnike unutar metafizike. Nije stoga nipošto neobično da će autor u TEHNOSFERA II. filozofijski minuciozno otvoriti put vlastita promišljanja u kritičkome čitanju i interpretaciji najvažnijih mislilaca 20. i 21. stoljeća koji su krenuli u pustolovinu izgradnje novih pojmova za razumijevanje digitalnoga svijeta interaktivne […]
-
Žarko Paić: Tehnosfera I
U prvom svesku, ŽRTVOVANJE I DOSADA: Životinja-Čovjek-Stroj, projekta izvedbe obuhvatne ontologije digitalnoga doba, petoknjižja naslovljenog TEHNOSFERA, Žarko Paić se bavi filozofijskom i kulturalnom, strukturalnom i kibernetičkom antropologijom, teorijom informacija i komunikacije, analizom posthumanizma i transhumanizma, filozofijom biologije, preispitivanjem metafizičkoga nasljeđa svih temeljnih kategorija Zapada u rasponu od bitka, bića, biti, volje, života, egzistencije, svijesti, tjelesnosti […]
-
Robert Pfaller: Za što se isplati živjeti
Ovo je studija o preobrazbi subjekta zapadnjačke civilizacije samosvijesti i otmjene oholosti u pasivnog potrošača estetskih objekata. Pritom se ne radi o etičkoj slabosti čovjeka u žrvnju neoliberalnoga kapitalizma kojemu su formalno na usluzi sve tehnike uživanja i opuštenosti pod uvjetom da pripada ovoj ili onoj eliti moći/znanja, već o gotovo ontologijsko-psihologijskoj perverziji. Traganje za […]
-
Timothy Morton: Tamna ekologija
U Tamnoj ekologiji Morton tvrdi da tekuća ekološka kriza nije samo posljedica kapitalizma, korištenja neobnovljivih izvora energije i modernizma, već da njezini uzroci sežu bitno dalje u povijest. Tako navodi da je zadnjih dvanaest tisuća godina obilježila “agrilogistika”, era u kojem je čovjek još od razdoblja Mezopotamije odlučio razvijati agrikulturu i logiku uzrokovanu prestankom nomadskoga života. Kako […]
-
Juliusz Domański: Filozofija, teorija ili način života?
Danas je prilično razvidno da je filozofija u klasičnoj antici bila razmatrana kao način života, a ne samo kao teorija, što možemo zahvaliti radovima kao što su Duhovne vježbe i antička filozofija, P. Hadota (Sandorf i Mizantrop, 2013) i Filozofija kao liječenje duše, J. M. Voelkea (Sandorf i Mizantrop, 2017). Takav je rad i Filozofija, teorija ili način […]
-
Franco “Bifo” Berardi: Pobuna
Franco “Bifo” Berardi se na tragu poststrukturalističke teorije, osobito Deleuzea i Guattarija iz Antiedipa i Tisuću platoa, odlučuje misliti paradoksalnu vezu između pojmova novca i jezika (financija i poezije) koji pokreću događaje a sami po sebi ne znače ništa izvan odnosa u kojem znak postaje nešto više od puke komunikacije. Glavna je teza Berardija da se financijski kapitalizam […]
-
André-Jean Voelke: Filozofija kao liječenje duše
U većine antičkih filozofa srest ćemo ideju da je filozofija terapeutika. Ta ideja pojavljuje se primjerice u obliku poredbe između filozofa i liječnika, između neznanja nefilozofa i bolesti, između učenja filozofije i ozdravljenja. [Te poredbe] počele su me zanimati tek u trenutku kad smo čitali Wittgensteinova Filozofijska istraživanja, kada smo otkrili da Wittgenstein filozofiji pridaje […]
-
Hans Blumenberg: Rad na mitu
Što mislimo, što nas pokreće kad si predočavamo svijet? Kako — kao povijesnu i egzistencijalnu veličinu — opažamo vrijeme? Koja značenja nosi sa sobom mit i u čemu se sastoji njegovo svladavanje? I konačno: čime se određuju slike i prispodobe, tehnike i strategije kojima život osigurava podnošljivost? Blumenbergova knjiga Rad na mitu razmatra njegovu vrijednost, […]
-
Michel Foucault: Hermeneutika subjekta
Hermeneutika subjekta je niz predavanja što ih je Michel Foucault držao na Collège de France 1981-1982. i sadrži neke od ključnih ideja o onome što je nazivao “brigom o sebi” (epimeleia heautou). Usredotočen je na nastanak koncepta tijekom antičkog razdoblja, započevši sa Sokratom. Problemi etičkog formiranja sebstva, tvrdi Foucault, tvore podlogu za suvremeno propitivanje subjektivnosti i […]
-
Werner Jaeger: Aristotel
Aristotel: zasnivanje jedne povijesti njegovog razvoja Wernera Jaegera nezaobilazna je knjiga za filozofijski studij ne samo Aristotela, nego i njegovog duhovno-povijesnog okružja, ujedno koristan poticaj za širu publiku, jer svojim hermeneutičkim nastojanjem na doživljaju povijesne osobe daje živu sliku, ne samo prikaz znanstvenog istraživanja o tome što je netko nekada rekao. Naoko samorazumljiv podnaslov — zasnivanje jedne […]
-
Siegfried Kracauer: Namještenici
Kracauer je studiju o “bijelim ovratnicima” napisao pitkim, reportažnim stilom, tri godine prije dolaska Hitlera na vlast. Ne spominje ga izrijekom, ali dok čitamo o milijunima “duhovnih beskućnika” koji su napučili njemačke gradove, i privremeni spas od uredskog posla i ispraznosti svakodnevice traže u barovima, sportu i “glamuru”, s nelagodom prepoznajemo razloge masovnog prihvaćanja nacionalsocijalizma. […]
-
Michel Foucault: Rođenje biopolitike
Francuski filozof i socijalni teoretičar Michel Foucault prvi je put pojam biopolitike dotaknuo u svojoj seriji predavanja “Društvo treba braniti” na College de France, održanoj 1975-1976. Foucaultov koncept biopolitike u velikoj mjeri proizlazi iz vlastitog poimanja bio-moći, i proširenja državne vlasti nad fizičkim i političkim tijelima stanovništva. Biopolitika je nedavno doživjela široko prihvaćanje u znanstvenim krugovima kao i među društvenim teoretičarima. Kad je Foucault prvi […]
-
Pierre Hadot: Unutarnja tvrđava
U tome se Marko Aurelije prevario. Prošlo je osamnaest stoljeća (gotovo dvije tisuće godina!), a Misli su i dalje žive. Te stranice nisu bile namijenjene samo nekolicini aristokrata duha, kao što su Shaftesbury, Friedrich II. ili Goethe, nego su, tijekom stoljeća pružale, i još danas pružaju razloge za život bezbrojnim nepoznatim ljudima, koji su ih […]
-
Platon: Alkibijad
U ovom dijalogu, vidjet ćete to začas kada se budem vratio na njega, nalazi se sasvim eksplicitno ispitivanje o tome što znači brinuti se o samom sebi, vrlo sistematično ispitivanje u dva dijela: što znači ovo „samom sebi“, što znači „brinuti se“? I zaista imamo prvu teoriju, možemo čak reći, među svim Platonovim tekstovima, jednu zaokruženu teoriju brige o […]
-
Gilles Deleuze: Logika smisla
Knjiga Gillesa Deleuzea Logika smisla (Logique du sens, 1969.) neposredno prethodi – ne samo kronološki nego i kao svojevrsni preduvjet ili temelj – suradnji velikoga francuskog filozofa s psihijatrom i aktivistom Felixom Guattarijem, čiji će plod biti monumentalno dvosveščano djelo Kapitalizam i shizofrenija (sastavljeno od knjiga Antiedip i Tisuću platoa, također objavljenih u hrvatskom prijevodu u sklopu izdavačkog projekta Sandorf&Mizantrop). Sastojeći se […]
-
Gilles Deleuze, Félix Guattari: Antiedip
Antiedip (1972.) tvori prvi dio monumentalnog djela dvaju francuskih autora Gillesa Deleuzea i Felixa Guattarija Kapitalizam i shizofrenija. U pokušaju nužne generalizacije, Antiedip se može opisati kao dubinska kritika psihoanalize, radikalna rehabilitacija cjelovite žudnje ili, kako ga je opisao Michel Foucault, kao “uvod u nefašistički život”. Svako od četiri velika poglavlja knjige analizira i kritizira […]
-
Michel Foucault: Hrabrost istine
Hrabrost istine čini diptih s Vladanjem sobom i drugima i nastavak je Foucaultovih razmišljanja o antičkoj filozofiji i istraživanja o djelovanju općenito, a posebno o djelatnosti filozofa. Hrabrost istine. Predavanja na Collège de France (veljača i ožujak 1984.), izravni su produžetak i zaključak serije izlaganja na temu parezije, oko koje su organizirana posljednja Foucaultova istraživanja, o kojoj je počeo raspravljati u tečaju Hermeneutika subjekta (1981). […]
-
Peter Sloterdijk: Svoj život promijeniti moraš
Bauk kruži zapadnim svijetom – bauk religije. Posvuda nas uvjeravaju kako se ona poslije dužeg izbivanja vratila među ljude modernog svijeta te kako bi bilo dobro ozbiljno računati s njezinom novom prisutnošću. […] Danas se doista nešto vraća – no uobičajeni odgovor da se to opet javlja religija ne može zadovoljiti kritičko propitivanje. Ne radi […]
-
Richard Sorabji: Emocije i duševni mir
Richard Sorabji potpuno je nepoznat hrvatskoj čitateljskoj publici. Taj samozatajni velikan koji je radni vijek proveo kao povjesničar filozofije na Oxfordu napisao je nekoliko važnih djela iz povijesti filozofije i uredio nekoliko opsežnih antičkih komentara na Aristotelovo djelo. U knjizi Emocije i duševni mir Sorabji nam nudi filozofsku povijest emocija u antičkoj misli. Riječ je […]
-
Gilles Deleuze, Félix Guattari: Tisuću platoa
Tisuću platoa (1980), drugi je tom djela Kapitalizam i shizofrenija, koje su u suradnji napisali filozofi Gilles Deleuze i Félix Guattari. To je nesumnjivo njihova najznačajnija politička knjiga u kojoj su iznijeli svoje originalno poimanje pluralizma. Kapitalizam i shizofrenija predstavlja dvostruku kritiku Marxa i Freuda. Prvi tom (Anti-Edip) više se bavio Freudom. Uspostavljajući polje eksperimenta […]
-
Pierre Hadot: Duhovne vježbe i antička filozofija
Primjeri u knjizi daju nam uvid u promjenu perspektive što je u tumačenje i čitanje filozofskih djela antike uvodi nastojanje da se ta djela promatraju u perspektivi prakse duhovnih vježbi. Filozofija se tada javlja u svom izvornom vidu, ne više kao neka teorijska konstrukcija, nego kao odgojna metoda za jedan novi način življenja i gledanja […]
