Povijest privatnog života 4

Četvrti svezak započinje dvjema povijesnim pojavama koje će se
pokazati odredbenima za čitavo 19. stoljeće: s jedne strane je prijelomno
razdoblje Francuske revolucije, kada političke turbulencije
ne štede čak ni individuinu nutrinu; s druge strane je industrijska
Engleska i njezin uzor nuklearne obitelji. Revolucionarno stanje
neće potrajati i ubrzo će se uspostaviti stroga podjela na javno i privatno,
ponovno ustaliti društvene razlike – ovoga puta na ekonomskim
osnovama – a nuklearna obitelj postat će prevladavajući
model. Novi društveni odnosi favorizirali su zatvaranje u kućanstvo,
ali taj se ideal ostvarivao u spektru varijacija slijedeći klasne
podjele, gdje se građanskoj nostalgiji za aristokratskim, rodovskim
vremenima suprotstavlja polimorfizam radničkih odnosa u prenapučenim
četvrtima. U skladu s tim, nova figura znanosti pokušava
primijeniti svoju analitičku strogost na obiteljsku skupinu, pogotovo
radničku: doba je to procvata medicine, biologije, sociologije,
čijim se otkrićima vlasti obilno služe, ali i sve brojniji društveni
pokreti. Jer na relaciji od političkog građanina do slobodne individue
odigravaju se sve tenzije dugoga 19. stoljeća.